criterion or neither of them.115 Importantly, the spouse of a Croatian national could be a stateless person and this change would facilitate the naturalization of such a person who is in need of special protection. e) A former Croatian national A person who has been a Croatian national and at one time requested and obtained release from Croatian nationality because this was a prerequisite for acquiring foreign nationality, which was a condition to be able to perform a calling or an activity abroad, can regain Croatian nationality notwithstanding that he or she does not fulfil the criteria set out in Article 8 para. 1 items 1-4 provided that he or she lives in Croatia and has an approved stay. In this manner, a person who is a former Croatian national can reintegrate himself or herself into the corpus of Croatian nationals. f) An ethnic Croat without residence in Croatia This category has seen the most difficulties and even clashes between the then Administrative Court116 and the Constitutional Court. Namely, Article 16 para. 1 CCA prescribes that a member of the Croatian nation (an ethnic Croat) who does not have a domicile in Croatia can acquire Croatian nationality if he or she fulfils the criteria under Article 8 para. 1 item 5 CCA (abiding by the legal order and customs in Croatia , coverage of all due public givings and that there are no security obstacles for his or her admittance to Croatian nationality). The question has arisen, just as in the case of emigrants, as to who can be considered as a member of the Croatian nation? And, second, how can one prove a subjective category such as membership to a nation? This was not prescribed by the CCA, thus, practice had to find a way to determine whether a person can be considered as a member of the Croatian nation.117 It was usual to prove this fact by njihov status tako da se propiše da oboje moraju udovoljavati toj pretpostavci ili pak nijedno.115 Naime, bračni drug hrvatskog državljanina mogao bi biti osoba bez državljanstva, a tom bi se promjenom osigurali povoljniji uvjeti za prirođenje te osobe kojoj je potrebna posebna zaštita. e) Bivši hrvatski državljanin Osoba koja je bila hrvatski državljanin i u jednom je trenutku zatražila i ishodila otpust iz hrvatskog državljanstva jer je to bio preduvjet stjecanja nekog stranog državljanstva, što je bila pretpostavka za obavljanje nekog poziva ili djelatnosti u inozemstvu, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. - 4., pod uvjetom da živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak. Na taj se način osoba koja je bivši hrvatski državljanin može ponovno integrirati među hrvatske državljane. f) Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj U ovoj se kategoriji do sada pojavilo najviše poteškoća, pa čak i sukoba između tadašnjeg Upravnog suda116 i Ustavnog suda. Naime, člankom 16. stavkom 1. ZHD-a propisano je da pripadnik hrvatskog naroda (etnički Hrvat) koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD-a (poštuje pravni poredak u Hrvatskoj, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo). Pojavila su se pitanja, kao i u slučaju iseljenika, tko se može smatrati pripadnikom hrvatskog naroda i kako osoba može dokazati takvu subjektivnu kategoriju kao što je pripadnost narodu. Budući da to nije bilo propisano ZHD-om, u praksi se morao pronaći način kako utvrditi može li se neka osoba smatrati pripadnikom hrvatskog naroda.117 Ta se činjenica 115 Staničić (n 93) p. 934. 115 Staničić (br. 93) str. 934. 116 Until 2012, there was only one Administrative Court in Croatia to which the author refers in the text. On 1 January 2012, four Administrative Courts were established along with the High Administrative Court as a second instance body in Croatia. 116 Do 2012. godine u Hrvatskoj je postojao samo jedan Upravni sud na koji autor u tekstu upućuje. Dana 1. siječnja 2012. osnovana su četiri Upravna suda te Visoki upravni sud kao drugostupanjsko tijelo u Hrvatskoj. 117 Staničić ( 93) p. 928. 117 Staničić (br. 93) str. 928. Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj 47