for naturalization being denied based on the nonfulfilment of this criterion. Based on Administrative Courts’ practice, the reasons are broadly interpreted. For example, in some cases an applicant was denied naturalization on the ground of tax debt,99 which was deemed sufficient proof that the applicant does not abide by the Croatian legal order. After the amendments in 2019, this became an official criterion for acquiring Croatian nationality. As many persons who are at risk of statelessness or stateless persons themselves have outstanding debts (for health insurance, taxes, etc.), they cannot meet this criterion. A special problem here is the fact that the Security and Intelligence Agency (SIA) conducts a security check of all persons of age (18 or above) who have requested naturalization to gain Croatian nationality.100 However, the parties cannot have access to the assessment of the SIA in their particular cases. It is, thus, very hard to contest these grounds at court. However, the Constitutional Court of Croatia issued decision U-III-2086/2016 of 13 March 2018.101 In this decision the Constitutional Court established higher standards in procedures which include the conduct of security checks. In essence, the Constitutional Court held that when issuing decisions in such matters, sufficient reasons must be given as to why it is necessary to limit (fully or partially) the parties’ possibility to review the documentation upon which the court’s assessment is based. The right to access t documents is not absolute and can be limited based on the existence of a public interest (national security and protection of the freedoms and rights of others). However, such limitations must not be to such an extent that they prevent a party from effectively disputing the lawfulness of a decision in administrative proceedings. Such limitations must be used to a minimum, allowing the public interest to be protected but also to enable the party to convince the court of the justifiability of his or her claim. The above decision of the Constitutional Court has already been used in administrative disputes. The Administrative Court in Rijeka issued a judgment in je slučajevima podnositelju zahtjeva uskraćeno prirođenje zbog poreznog duga,99 što se smatralo dovoljnim dokazom da podnositelj zahtjeva ne poštuje hrvatski pravni poredak. Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna iz 2019. godine, to je postala i službena pretpostavka za stjecanje hrvatskog državljanstva. Budući da mnoge osobe bez državljanstva ili osobe izložene riziku gubitka državljanstva imaju nepodmirene dugove (za zdravstveno osiguranje, poreze itd.), one ne mogu ispuniti ovu pretpostavku. Ovdje poseban problem predstavlja činjenica da Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) provodi sigurnosnu provjeru svih punoljetnih osoba (s navršenih 18 ili više godina) koje su zatražile prirođenje kako bi stekle hrvatsko državljanstvo.100 Međutim, stranke ne mogu izvršiti uvid u ocjenu SOA-e u svojim slučajevima pa teško mogu osporiti te razloge na sudu. Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je 13. ožujka 2018. godine odluku U-III-2086/2016.101 U toj je odluci Ustavni sud uspostavio više standarde u postupcima koji uključuju provođenje sigurnosnih provjera. U biti, Ustavni je sud presudio da se pri donošenju odluka u takvim stvarima moraju navesti dostatni razlozi zašto je nužno ograničiti (u cijelosti ili djelomično) mogućnost stranke da izvrši uvid u dokumentaciju na kojoj se temelji ocjena suda. Pravo na uvid u dokumentaciju nije apsolutno i može biti ograničeno zbog nekog drugog javnog interesa (interesa nacionalne sigurnosti te zaštite slobode i prava drugih). Međutim, to ograničenje ne može biti tako široko da stranci onemogući da učinkovito osporava zakonitost nekog rješenja u upravnom postupku. To ograničenje treba se svesti na najmanju moguću mjeru koja će omogućiti zaštitu javnog interesa, ali i pružiti mogućnost stranci da uvjeri sud u opravdanost svog zahtjeva. Navedena odluka Ustavnog suda već se koristi u upravnim sporovima. U travnju 2018. godine Upravni sud u Rijeci donio je presudu102 u kojoj se pozvao na odluku Ustavnog suda te je iznio svoje stajalište o osnovanosti u praksi. Sud je priznao da nije pravno 99 Vidjeti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Us2027/2011-4, Us-6852/2011-7. 99 See the judgments of the High Administrative Court of the Republic of Croatia, Us-2027/2011-4, Us-6852/2011-7. 100 Vidjeti presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Us4231/2011-5. 100 See the judgment of the High Administrative Court of the Republic of Croatia, Us-4231/2011-5. 101 Dostupno na: www.usud.hr. 102 Vidjeti presude Upravnog suda u Rijeci 2 Usl-I-1401/16-3 i 2 Usl1046/17-8. 101 Available at: www.usud.hr. Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj 41