The administrative practice in such cases, upon the detection of erroneous entries, was such that all public documents which were issued to such persons were annulled as they had never acquired Croatian nationality. Overnight, they would be considered as foreigners. Consequently, it is highly probable that these persons did not acquire any other nationality, and that they became stateless or at least at risk of statelessness. It is hard to ascertain the number of such persons but it is probable that it was high, as this problem resulted (later, see infra) in an amendment of the CCA. The actions of Croatian administrative bodies were legally, if seen strictly formalistic, correct. However, the Constitutional Court passed a decision in 2009 that errors and failures of the competent bodies cannot be detrimental to the parties (U-III4673/2008).67 The Constitutional Court’s decision was based on a judgment of the European Court of Human Rights (ECtHR) (Gashi v. Croatia, no. 32457/2005, judgment of 13 December 2007).68 The Croatian Government saw that the situation in which people became foreigners with non-regulated status overnight was not sustainable. The Foreigners Act was, therefore, amended in 201369 to enable this category of people to attain permanent stay in Croatia, i.e. the status of a foreigner with approved permanent stay, leading towards acquisition of nationality. This legislative action only partially solved the problem as foreigners with permanent stay, despite the fact that they have a broad set of rights, cannot be employed as civil servant nor have the right to vote. Therefore, a Member of Parliament, Veljko Kajtazi, who is a representative, inter alia, of the Roma community, drafted an amendment to the CCA in 2015. This amendment was accepted in October 201570 leading to the introduction of a new para. 3 to Article 30 of the CCA.71 U upravnoj praksi su se, nakon otkrivanja pogrešnih upisa, poništavale sve javne isprave izdane tim osobama jer one nikada nisu stekle hrvatsko državljanstvo pa su se preko noći počele smatrati strancima. Prema tome, postoji velika vjerojatnost da te osobe nisu stekle nijedno drugo državljanstvo i da su ostale bez državljanstva ili su u, najmanju ruku, postale osobe izložene riziku gubitka državljanstva. Teško je utvrditi broj tih osoba, ali vjerojatno je riječ o većem broju jer je taj problem doveo do izmjene ZHD-a (vidjeti u nastavku). Ako se razmatraju strogo formalistički, postupanja hrvatskih upravnih tijela bila su pravno ispravna. Međutim, Ustavni je sud 2009. godine donio odluku da pogreške i propusti nadležnih tijela ne smiju ići na štetu stranaka (U-III-4673/2008).67 Ta odluka Ustavnog suda temeljila se na presudi Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) (Gashi protiv Hrvatske, br. 32457/2005, presuda od 13. prosinca 2007.).68 Hrvatska Vlada uvidjela je da situacija u kojoj ljudi preko noći postaju strancima koji nemaju regulirani status nije održiva. Stoga je Zakon o strancima 2013. godine izmijenjen69 kako bi se toj kategoriji ljudi omogućio stalan boravak u Hrvatskoj, odnosno kako bi im se dodijelio status stranca kojem je odobren stalni boravak, što vodi k stjecanju državljanstva. Ta je zakonodavna mjera samo djelomično riješila problem jer se, iako uživaju niz prava, stranci kojima je odobren stalni boravak ne mogu zaposliti kao državni službenici i nemaju pravo glasovanja. Stoga je saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji, među ostalim, zastupa romsku zajednicu, 2015. godine izradio nacrt izmjena i dopuna ZHD-a. Te izmjene i dopune prihvaćene su u listopadu 2015. godine70 te je uveden novi stavak 3. članka 30. ZHD-a.71 67 Official Gazette, no. 67/2009. 67 Narodne novine, br. 67/2009. 68 Available at: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-84005. 68 Dostupno na: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-84005. 69 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, Official Gazette, no. 74/2013. 69 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, Narodne novine, br. 74/2013. 70 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, Official Gazette, no. 110/2015. 70 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, Narodne novine, br. 110/2015. 71 “A person who is entered into the Register of Citizens in the period from 1 March 1978 until 8 October 1991, and a public document by which Croatian nationality is proved, is considered a Croatian national.” 71 „Hrvatskim državljaninom smatra se i osoba koja je upisana u evidenciju o državljanstvu u periodu od 1. ožujka 1978. do 8. listopada 1991., a izdana mu je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo.“ Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj 29