Procedures regarding the acquisition of Croatian nationality ex lege a) A child born in Croatia shall be registered in the Register of Nationality kept by the Registrar’s Office in the municipality in which the child was born. In this case, the entry in the Register of Nationals is simultaneous with the entry in the Register of Births (Article 6 para. 2 of the Ordinance). b) A child born abroad shall be registered in the Register of Citizens kept by the Registrar’s Office where the parents are resident. When the parents have different residence in Croatia, the child is registered in the Register of Citizens according to the place of residence of the parent who filed the petition for the entry of the child into the Register of Citizens. When a child cannot be registered in the Register of Citizens according to any of the mentioned prerequisites, he or she shall be registered in the Register of Citizens of the City of Zagreb (Article 7 of the Ordinance). c) A child who acquires Croatian nationality by birth (ius soli principle) is entered in the Register kept by the Registrar’s Office in which the child has been entered into the Register of Births. In this instance, a document by which the parents prove that they are stateless or of unknown nationality or a decision of the competent body according to which the child was entered into the Register of Births is used as proof that both parents are of unknown nationality or are stateless (Article 8 of the Ordinance). It is possible, in all mentioned cases, that the parent’s nationality is not conclusively confirmed (i.e. is questionable). Second, it is possible that other facts upon which the acquisition of nationality hinges are questionable (i.e., not proved). In all such cases, the competent body should conduct an administrative procedure in order to ascertain the facts of the case and to determine, for example, whether both parents are Croatian nationals. If they are not, let us say only one is a Croatian national, the other is a foreign national, and the child was born abroad, it could be possible for the child to not acquire Croatian nationality ex lege. If such a situation occurs, and the parents wanted to enter the child into the Register Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj Postupci za stjecanje hrvatskog državljanstva ex lege a) Dijete rođeno u Republici Hrvatskoj upisuje se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured u općini u kojoj je dijete rođeno. U tom slučaju upis u evidenciju o državljanstvu provodi se istovremeno s upisom u maticu rođenih (članak 6. stavak 2. Pravilnika). b) Dijete rođeno u inozemstvu upisuje se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta roditelja. Ako roditelji imaju različito prebivalište u Republici Hrvatskoj, dijete se upisuje u evidenciju o državljanstvu prema mjestu prebivališta roditelja koji je prijavio upis djeteta u evidenciju. Ako se dijete ne može upisati u evidenciju prema nekom od navedenih preduvjeta, upisuje se u evidenciju o državljanstvu Grada Zagreba (članak 7. Pravilnika). c) Dijete koje rođenjem stječe hrvatsko državljanstvo (načelo ius soli) upisuje se u evidenciju koju vodi matični ured prema mjestu upisa djeteta u maticu rođenih. U tom slučaju, kao dokaz da su oba roditelja nepoznatog državljanstva ili su osobe bez državljanstva koristi se isprava kojom roditelji dokazuju da su osobe bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva odnosno rješenje nadležnog tijela na temelju kojeg je dijete upisano u maticu rođenih (članak 8. Pravilnika). U svim navedenim slučajevima postoji mogućnost da državljanstvo roditelja nije neosporno potvrđeno (odnosno, da je upitno). Kao drugo, postoji i mogućnost da su upitne (odnosno, nisu dokazane) druge činjenice o kojima ovisi stjecanje državljanstva. U svim takvim slučajevima, nadležno tijelo treba provesti upravni postupak kako bi utvrdilo činjenično stanje i kako bi utvrdilo, primjerice, jesu li oba roditelja hrvatski državljani. Ako nisu, recimo da je samo jedan roditelj hrvatski državljanin, drugi je strani državljanin, a dijete je rođeno u inozemstvu, postojala bi mogućnost da dijete ne stekne hrvatsko državljanstvo ex lege. Ako bi došlo do takve situacije, a roditelji žele dijete upisati u evidenciju o državljanstvu, taj bi se zahtjev morao odbiti i donijela bi se negativna odluka. Roditelji bi tada imali pravo uložiti žalbu Ministarstvu uprave, a ako ne budu zadovoljni drugostupanjskom odlukom, imali bi 57