As per the amended CCA, all persons who, for the aforementioned reasons, had become either stateless or were at risk of statelessness, were retroactively and automatically considered to be Croatian nationals. According to the new CCA (in force since 1 January 2020), persons born between 8 January 1977 and 8 October 1991, whose parents were, at the time of birth, Croatian nationals but with another nationality entered into the nationality register, are Croatian nationals, conditional upon a claim for determining Croatian nationality being filed. 4.2 Acquiring Croatian nationality today Croatia is among the states which use the ius sanguinis principle as the primary principle for acquiring Croatian nationality. However, according to the CCA, Croatian nationality can be acquired in four72 possible ways. Acquiring Croatian nationality according to the ius sanguinis principle As already stated, the CCA accepts ius sanguinis as the primary principle for acquiring Croatian nationality.73 It is prescribed that a child acquires Croatian nationality by the ius sanguinis principle in the following instances: Prema izmijenjenom i dopunjenom ZHD-u, sve osobe koje su iz gore navedenih razloga ostale bez državljanstva ili su bile izložene riziku gubitka državljanstva retroaktivno su se i automatski smatrale hrvatskim državljanima. Prema novom ZHD-u (na snazi od 1. siječnja 2020.), osobe rođene u razdoblju od 8. siječnja 1977. i 8. listopada 1991., kojima su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali im je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, hrvatski su državljani ako podnesu zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva. 4.2 Stjecanje hrvatskog državljanstva danas Hrvatska je jedna od država koje primjenjuju načelo ius sanguinis kao glavno načelo za stjecanje hrvatskog državljanstva. Međutim, prema ZHD-u, postoje četiri načina za stjecanje hrvatskog državljanstva.72 Stjecanje hrvatskog državljanstva prema načelu ius sanguinis Kako je prethodno navedeno, u ZHD-u je načelo ius sanguinis prihvaćeno kao glavno načelo za stjecanje hrvatskog državljanstva.73 Propisano je da dijete stječe hrvatsko državljanstvo prema načelu ius sanguinis u sljedećim slučajevima: a) if both parents are, at the time of the child’s birth, Croatian nationals; a) ako su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljani; b) if one parent at the time of the child’s birth is a Croatian national, and the child is born in Croatia; b) ako je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj; c) if one parent, at the time of the child’s birth, is a Croatian national, and the other parent is stateless, or of unknown nationality, and the child is born abroad; 30 c) ako je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u inozemstvu; 72 The possible ways for acquiring Croatian Nationality: a) the ius sanguinis principle; b) by birth on the territory of the Republic of Croatia (the ius soli principle); c) by naturalization; d) by international treaties. 72 Četiri načina za stjecanje hrvatskog državljanstva: a) prema načelu ius sanguinis; b) rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske (načelo ius soli); c) prirođenjem; d) po međunarodnim ugovorima. 73 See, also, in Borković (n 37) p. 178. 73 Vidjeti i Borković (br. 37) str. 178. Statelessness in Croatia