must prove that he or she lost or would lose their
former nationality (or that they are considered to
be stateless). Such documents were very hard to
produce during the time of Yugoslavia’s dissolution.57
There was another group of people – ethnic Serbs –
who, although they had Croatian republic nationality,
lived in then UN Protected Areas in Croatia from 1991
to 1995.58 They, or at least some of them, acquired
Croatian republic nationality, and therefore, according
to Article 30 CCA, became Croatian nationals on 8
October 1991. However, their case was a combination
of “self-exclusion” (between 1991 and 1995) and
“exclusion”, preventing them from acquiring Croatian
documents (between 1995 and 2000).59 After the war
and the stabilization of relations, ethnic Serbs, who
had Croatian nationality (they acquired it ex lege),
obtained Croatian nationality.
However, there was another group of ethnic
Serbs who lived in the then UN Protected Areas in
Croatia but who had not acquired Croatian republic
nationality prior to 8 October 1991. After the military
operations in 1995, most of them fled to other former
SFRY republics. The only way for them to acquire
Croatian nationality is or was through naturalization.
There were two additional problems with this
category of people. First, they lived abroad, and
could not have met the criteria of a prescribed
minimal stay of five years in Croatia. Their
naturalization was, thus, not possible under the
usual criteria. However, exceptions, prescribed in
the CCA, exist to the rule on minimum stay. One
such exception, which could have been used by this
category of people, is prescribed in the then in force
Article 11 CCA60 which prescribes that emigrants
do not have to meet the criteria of a required
minimal stay in Croatia. However, the practice of
the Administrative Court of Croatia in such cases
was restrictive, taking the view that a person who
had never acquired Croatian nationality cannot be
izgubiti svoje prijašnje državljanstvo (ili da se smatra
osobom bez državljanstva). Takve je dokumente bilo
vrlo teško pribaviti tijekom raspada Jugoslavije.57
Postojala je još jedna skupina ljudi, etnički Srbi, koji
su, iako su imali hrvatsko republičko državljanstvo,
živjeli u područjima pod zaštitom UN-a u Hrvatskoj
od 1991. do 1995. godine.58 Ti ljudi, ili barem neki
od njih, stekli su hrvatsko republičko državljanstvo
te su, u skladu s člankom 30. ZHD-a, postali
hrvatski državljani 8. listopada 1991. Međutim,
njihova situacija podrazumijevala je svojevrsnu
kombinaciju „samoisključenosti“ (od 1991. do 1995.)
i „isključenosti“, zbog čega nisu mogli pribaviti
hrvatske isprave (od 1995. do 2000.)59 Nakon rata i
stabilizacije odnosa, etnički Srbi koji su imali hrvatsko
državljanstvo (stekli su ga ex lege), stekli su hrvatsko
državljanstvo.
Međutim, postojala je još jedna skupina etničkih Srba
koji su živjeli u područjima tada pod zaštitom UN-a
u Hrvatskoj, ali koji nisu stekli hrvatsko republičko
državljanstvo do 8. listopada 1991. godine. Nakon
vojnih operacija 1995. godine, većina ih je pobjegla
u druge bivše republike SFRJ. Jedini način na koji
su mogli ili mogu steći hrvatsko državljanstvo jest
prirođenjem.
Postojala su dva dodatna problema povezana s tom
kategorijom ljudi. Kao prvo, živjeli su u inozemstvu
pa nisu mogli udovoljiti pretpostavkama propisanog
minimalnog boravka od pet godina u Hrvatskoj.
Stoga njihovo prirođenje nije bilo moguće na temelju
uobičajenih pretpostavki. Međutim, postoje iznimke
od pravila o minimalnom boravku propisane ZHD-om.
Jedna takva iznimka, koju je ta kategorija ljudi mogla
koristiti, propisana je u tada važećem članku 11.
ZHD-a60, kojim je predviđeno da iseljenici ne moraju
udovoljavati pretpostavkama potrebnog minimalnog
boravka u Hrvatskoj. Međutim, praksa Upravnog suda
u Hrvatskoj u takvim je slučajevima bila restriktivna
pa se smatralo da se osoba koja nikad nije stekla
hrvatsko državljanstvo ne može smatrati iseljenikom
57
Štiks (n 53)p. 87.
57
Štiks (br. 53) str. 87.
58
United Nations, UNPROFOR, available at:
https://peacekeeping.un.org/en/mission/past/unprof_p.htm;
UN Security Council Resolution 815, available at:
http://unscr.com/en/resolutions/815.
58
Ujedinjeni narodi, UNPROFOR, dostupno na:
https://peacekeeping.un.org/en/mission/past/unprof_p.htm;
Rezolucija 815 Vijeća sigurnosti UN-a, dostupno na:
http://unscr.com/en/resolutions/815.
59
Štiks (n 53), p. 87.
59
Štiks (br. 53) str. 87.
“Emigrants, as also their descendants, can acquire Croatian
nationality although they do not meet the criteria from Article 8
para. 1 items 1-4 of this Act.”
60
„Iseljenik kao i njegovi potomci mogu prirođenjem steći
hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz
članka 8. stavka 1. točaka 1. - 4. ovoga Zakona.“
60
Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj
25