also a specific republic nationality.40 This meant that every federal republic enacted its separate nationality act.41 The Constitution of the Socialist Republic of Croatia from 1974 prescribed that, for citizens of the Socialist Republic of Croatia (SRC), republic nationality exists (Article 6 para. 1). As mentioned, all other Yugoslav nationals (who had another republic nationality) enjoyed the same rights in SRC as Croatian republic nationals (Article 6 para. 2). Yugoslavia enacted the SFRY Nationality Act42 in 1976. According to the provisions of the Federal Constitution and the republic Constitution, the Socialist Croatia enacted its Socialist Croatia Nationality Act43 in 1977, which was in force until 8 October 1991. Therefore, the provisions of this Act from the socialist era were paramount in determining who was to be regarded as a Croatian national on 8 October 1991 (the date of entry into force of the CCA). This Act determined three basic principles: first, that nationality exists for all citizens of the SRC; second, that all nationals of the SRC are simultaneously Yugoslav nationals; and, third, that all nationals of other socialist republics enjoy the same rights in the SRC as SRC nationals.44 40 This was also the case prior to 1974. All republics had their Nationality Acts: Nationality Act of the People’s Republic of Bosnia and Herzegovina (Official Gazette of the B&H, no. 5/1950), Nationality Act of the People’s Republic of Montenegro (Official Gazette of the NRCG, no. 3-4/1950), Nationality Act of the People’s Republic of Croatia (Official Gazette, no. 23/1950), Nationality Act of the People’s Republic of Macedonia (Official Gazette, no. 16/1950), Nationality Act of the People’s Republic of Serbia (Official Gazette of the NRS, no. 5/1950), Nationality Act of the People’s Republic of Slovenia (Official Gazette (Uradni list), no. 20/1950). All republics brought new Nationality Acts in 1965 and 1977. Ibid, p. 39, 40. 41 I Borković, Upravno pravo (Administrative Law), Informator, Zagreb, 1978, p. 131. 42 Official Gazette of the SFRY, no. 58/1976. See, also, in J. Zorn, Non-citizens in Slovenia: Erasure from the Register of Permanent Residents. In: Brad K. Blitz, C. Sawyer (eds.), Statelessness in the European Union – Displaced, Undocumented, Unwanted, Cambridge University Press, 2011, p. 199. 43 Socialist Croatia Nationality Act, Official Gazette, no. 32/1977. 44 Borković (n 41) p. 131. The same legal framework can be found in Slovenia. See J. Zorn, Non-citizens in Slovenia: Erasure from the Register of Permanent Residents, in: K. Blitz Brad, C. Sawyer (eds.), Statelessness in the European Union – Displaced, Undocumented, Unwanted, Cambridge University Press, 2011 p. 200. Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj državljanstvo.40 To je značilo da su sve savezne republike donijele svoj zaseban akt o državljanstvu.41 Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine bilo je propisano da građani Socijalističke Republike Hrvatske (SRH) imaju republičko državljanstvo (članak 6. stavak 1.). Kako je već navedeno, svi ostali jugoslavenski državljani (koji su imali neko drugo republičko državljanstvo) uživali su ista prava u SRH kao i osobe koje su imale hrvatsko republičko državljanstvo (članak 6. stavak 2.). Jugoslavija je donijela Zakon o državljanstvu SFRJ42 1976. godine. U skladu s odredbama federativnog Ustava i republičkog Ustava, Socijalistička Republika Hrvatska donijela je 1977. godine svoj Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske,43 koji je bio na snazi do 8. listopada 1991. Stoga su odredbe tog zakona iz vremena socijalizma bile ključne pri određivanju toga tko će se 8. listopada 1991. (dan stupanja na snagu ZHD-a) smatrati hrvatskim državljaninom. Tim su zakonom utvrđena tri osnovna načela: prvo, da svi građani SRH imaju državljanstvo; drugo, da su svi državljani SRH istovremeno jugoslavenski državljani; i treće, da svi državljani drugih socijalističkih republika uživaju ista prava u SRH kao i državljani SRH.44 40 To je bio slučaj i prije 1974. godine. Sve republike imale su svoje zakone o državljanstvu: Zakon o državljanstvu Narodne Republike Bosne i Hercegovine (Službeni list BiH, br. 5/1950), Zakon o državljanstvu Narodne Republike Crne Gore (Službeni list NRCG, br. 3-4/1950), Zakon o državljanstvu Narodne Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 23/1950), Zakon o državljanstvu Narodne Republike Makedonije (Službeni list (Služben vesnik), br. 16/1950), Zakon o državljanstvu Narodne Republike Srbije (Službeni list NRS, br. 5/1950), Zakon o državljanstvu Narodne Republike Slovenije (Službeni list (Uradni list), br. 20/1950). Sve republike donijele su nove zakone o državljanstvu 1965. i 1977. godine. Ibid, str. 39., 40. 41 I. Borković, Upravno pravo, Informator, Zagreb, 1978., str. 131. 42 Službeni list SFRJ, br. 58/1976. Vidjeti i J. Zorn, Non-citizens in Slovenia: Erasure from the Register of Permanent Residents (Nedržavljani u Sloveniji: brisanje iz evidencije osoba sa stalnim boravištem), U: Brad K. Blitz, C. Sawyer (ur.), Statelessness in the European Union – Displaced, Undocumented, Unwanted (Bezdržavljanstvo u Europskoj uniji – raseljene osobe, osobe bez dokumenata, neželjene osobe), Cambridge University Press, 2011., str. 199. 43 Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 32/1977. 44 Borković (br. 41) str. 131. Isti pravni okvir ima i Slovenija. Vidjeti J. Zorn, Non-citizens in Slovenia: Erasure from the Register of Permanent Residents (Nedržavljani u Sloveniji: brisanje iz evidencije osoba sa stalnim boravištem), u: K. Blitz Brad, C. Sawyer (ur.), Statelessness in the European Union – Displaced, Undocumented, Unwanted (Bezdržavljanstvo u Europskoj uniji – raseljene osobe, osobe bez dokumenata, neželjene osobe), Cambridge University Press, 2011., str. 200. 21