document, a condition stateless persons are unable to meet. This means it is extremely hard for stateless persons to be granted temporary stay, which is the prerequisite for applying for permanent stay and later for naturalization. ispravu, a osobe bez državljanstva ne mogu ispuniti taj uvjet. Stoga je osobama bez državljanstva iznimno teško ishoditi odobrenje privremenog boravka, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za stalni boravak, a kasnije i za prirođenje. Generally speaking, the Croatian law does not fully recognize the specific status and problems of stateless persons., which, combined with the absence of statelessness determination procedures, result in a lack of adequate protection of stateless persons. The procedures that exist are not sufficient to identify stateless persons and persons at risk of statelessness and cannot be deemed an acceptable alternative to procedures for determining statelessness. Općenito govoreći, u hrvatskom zakonu ne priznaju se u potpunosti poseban status i problemi osoba bez državljanstva, što u kombinaciji s nepostojanjem postupaka utvrđivanja bezdržavljanstva dovodi do nedostatka odgovarajuće zaštite osoba bez državljanstva. Postojeći postupci nisu dostatni za utvrđivanje identiteta osoba bez državljanstva i osoba izloženih riziku gubitka državljanstva i ne mogu se smatrati prihvatljivom alternativom postupcima za utvrđivanje bezdržavljanstva. This is probably why only 27 stateless persons are officially recognized in Croatia (8 on temporary stay, 19 on permanent stay). If we add to this, persons who are officially with undetermined nationality with temporary stay and permanent stay in Croatia (39), then the total number of stateless persons and persons at risk of statelessness officially recognized in Croatia is 66 (27 stateless persons + 39 persons at risk of statelessness). In the 2018 study “Stateless persons and persons at risk of statelessness in Croatia” conducted by IPSOS on behalf of UNHCR, it was concluded that the estimated number of people with unresolved legal status within the Roma population varies between 500 and 1,500 persons, with the most common estimate being approximately 1,000 persons. The research did not conclude on how many of these are persons at risk of statelessness. However, the National Strategy for Inclusion of Roma for the Period from 2013 to 2020 recognises statelessness as a problem which inflicts the Roma population. It is stated that 10% of the Roma population does not have Croatian nationality, and 3% of the Roma population do not possess any papers on nationality or other documents by which status can be proven. This has a detrimental effect on their access to employment, basic rights and services.181 All such Roma are at least at risk of statelessness. Based on the records of the Ministry of Interior on the Roma who have been granted nationality over a period of roughly 5.5 years (234 persons) and taking into consideration those Roma who do not have legal residence, only a rough To je vjerojatno i razlog zašto je u Hrvatskoj službeno priznato samo 27 osoba bez državljanstva (8 na privremenom boravku, 19 na stalnom boravku). 181 80 National Strategy, p. 51. Statelessness in Croatia Ako tome dodamo osobe službeno neutvrđenog državljanstva s privremenim boravkom i stalnim boravkom u Hrvatskoj (39), tada je službeno priznat ukupan broj osoba bez državljanstva i osoba izloženih riziku gubitka državljanstva u Hrvatskoj 66 (27 osoba bez državljanstva + 39 osoba izloženih riziku gubitka državljanstva). U studiji „Osobe bez državljanstva i osobe izložene riziku gubitka državljanstva u Hrvatskoj“ iz 2018. godine koju je IPSOS izradio u ime UNHCR-a, zaključeno je da broj osoba s neriješenim statusnim pitanjima u romskoj populaciji varira između 500 i 1500 osoba, a najčešće su spominjane procjene od oko 1000 osoba. U istraživanju nije donesen zaključak o tome koliko je među njima osoba izloženih riziku gubitka državljanstva. Međutim, u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine bezdržavljanstvo je prepoznato kao problem koji pogađa romsku populaciju. Navedeno je i da 10 % romske populacije nema hrvatsko državljanstvo, a 3 % ne posjeduje nikakve dokumente o državljanstvu ili druge dokumente kojima se dokazuje status, što negativno utječe na njihov pristup zaposlenju, osnovnim pravima i uslugama.181 Svi takvi Romi su u najmanju ruku izloženi riziku gubitka državljanstva. Na temelju podataka Ministarstva unutarnjih poslova o Romima koji su stekli državljanstvo tijekom razdoblja od 181 Nacionalna strategija, str. 51.